Vjerovatno vas ima puno, poput mene, koji nedjeljom volite pojesti domaću juhu s onim pravim, domaćim, bakinim rezancima. Miris domaće juhe s puno povrća i zlatnožuti rezanci tješi i liječi sve boli. I sama mijesim rezance jer su stvarno najbolji. No u Gorskom kotaru možete pronaći malo drugačije Bakine rezance od prepeličjih jaja. Obitelj Jurković iz Ravne Gore ostvaruje svoj san u ovom zelenom srcu Hrvatske, a svoje malo poljoprivredno gospodarstvo su osnovali 2017. godine. Primarno se bave uzgojem japanskih prepelica te proizvodnjom srodnih proizvoda od prepeličjih jaja.
Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Jurković
Kako to obično bude, sve počinje iz ljubavi pa je tako i obitelj Jurković krenula u uzgoj prepelica iz hobija i odluke da počnu konzumirati prepeličja jaja zbog zdravlja. Osim svježih jaja, u ponudi imaju ukiseljena jaja u povrtnoj marinadi, a ono čime se posebno ponose su tradicionalno pripremljeni i ručno rađeni bakini rezanci. Baš to njihovo nastojanje da očuvaju tradiciju, ali uz posebnost prepeličjih jaja me ponukala da porazgovaram s obitelji Jurković i da vam ispričam njihovu priču. Ova složna obitelj je pravi primjer kako se zajedništvom može postići ostvarenje ciljeva i motiviraju nas da budemo hrabriji u ostvarivanju svojih snova.
Što je za vas Gorski kotar?
Gorski kotar je način živjeljnja. U tom kraju smo odrasli svi iz obitelji, tu se školovali, stvorili obitelji i domove. U Gorskom kotaru smo se naučili nositi sa svakakvim situacijama, vremenskim uvjetima i događajima. Volimo svoj kraj zbog radišnih i marljivih te skromnih ljudi, bajkovite prirode i svježeg zraka. Mi vjerujemo da je baš naš Gorski kotar sigurno i zdravo okruženje u kojem treba živjeti, raditi i podizati nove naraštaje.
Opišite vaše gospodarstvo, čime se bavite, gdje se nalazite, što nudite svojim kupcima?
OPG Jurković je malo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo, iz srca Gorskog kotara, naše Ravne Gore. OPG smo osnovali 2017. godine te je primarna djelatnost uzgoj japanskih prepelica i priprema proizvoda od jaja japanskih prepelica. Uz svježa jaja, u ponudi su i ukiseljena jaja u domaćoj povrtnoj marinadi, a članovi OPG-a najponosniji su na očuvanu tradicijsku baštinu izrade domaćih bakinih rezanaca (uskih i širokih, s običnim i bezglutenskim brašnom). Upravo po tome smo i prepoznati te smo sudjelovali kao dio projekta Lokalne akcijska grupe Gorski kotar, u suradnji sa inozemnim partnerima iz Poljske i Latvije. Tako je naša priča uvrštena kao primjer dobre prakse u Brošuri “Kodeks dobre prakse” koja je nastala kao zaključak cijelog projekta suradnje “Pametne specijalizacije u promociji lokalne baštine”. Upravo rezance radi baka po domaćoj recepturi, a mijesi rukama što daje notu posebnosti. Bakini rezanci oblik su zaštite i očuvanja tradicije i lokalne baštine. Podsjećaju i asociraju na topli dom, miris nedjeljne juhe i ručka s najmilijima, prisjećaju nas na naše stare, bake, prabake. Podsjećaju na neka druga vremena, nostalgiju.
Želja za bavljenjem poljoprivredom i životom na ruralnom području nagnala je mlade i stare, velike i male Jurkoviće da se bave ovime. Uz uzgoj prepelica obrađujemo i poljoprivredna zemljišta, vrijedno sadimo i brinemo o voću i povrću te ubiremo plodove našeg rada. Bavljenjem poljoprivredom na našem gospodarstvu stječu se radne navike i ono najbitnije, jedu se domaći i zdravi proizvodi. Ma, tko ti to može platit’?! Bili smo I dio Putnog časopisa CROATIA, u zimi 2020. Godine. Također, bili smo dio emisije Najbolje iz Hrvatske koja je emitirana na N! televiziji, a koja je bila posvećena Gorskom kotaru.
Od kuda ideja za uzgoj prepelica i proizvodnju jaja?
Sve je krenulo iz hobija i zdravstvenih razloga kada smo kao obitelj odlučili piti svježa prepeličja jaja kako bismo poboljšali svoju kvalitetu života i održali postojano zdravlje. Prijatelji, susjedi pa i šira javnost veoma je bila znatiželjna jer na području Gorskog kotara i nije baš uobičajeno bavljenje i uzgoj japanskih prepelica. Upravo to nam je bio pokazatelj da smo na dobrom putu i da moramo ponuditi vlastite proizvode, od jaja japanske prepelice, na tržištu.
Može li se u Gorskom kotaru živjeti od proizvodnje hrane? Kako vidite razvoj Gorskog kotara?
Konkretno, naš OPG, ne može živjeti samo od toga. Budući da smo relativno novi na tržištu te nismo ostvarili značajan prihod kojim bismo ulagali u daljnji razvoj. Ipak, vjerujemo kako je to moguće uz predani rad i trud. Također, važno je i osmisliti dobar plan se posvetiti tome u potpunosti. Gorski kotar je pun potencijala i razvoj toga kraja vidimo u zajedništvu, daljnjem ulaganju u lokalne poljoprivrednike te mlade. Nažalost, sve veći broj mladih ljudi odlazi iz Gorskog kotara već u srednjoj školi te se nikada ne vrate. Prvo trebamo mi sami promijeniti kut gledanja i percepciju Gorskog kotara. Ljudi plaćaju kako bi bili kod nas, a mi koji to imamo, ne cijenimo dovoljno. Nadomak smo većih gradova RH što je velika prednost i dovoljan motiv da se ostane ovdje. Ostanak mladih ljudi jedino je što nam je primarno potrebno kako bismo nešto pokrenuli.
Gdje se mogu pronaći vaši proizvodi?
Naše proizvode možete pronaći na Zelenoj tržnici u Ravnoj Gori te sajmovima na kojim sudjelujemo, odnosno na kojima smo sudjelovali prije ove pandemije koronavirusa. Najčešće svoje proizvode prodajemo na kućnom pragu, stalnim i vjernim kupcima, kojima se i ovim putem zahvaljujemo na povjerenju. Zahvaljujući Facebooku i mrežnim platformama, reklamiramo se te tako veći broj ljudi zna za naše proizvode. U ovoj pandemiji počeli smo dostavljati za područje Rijeke naše proizvode, što se pokazalo kao dobra odluka.
Kako vaši kupci reagiraju na vaše proizvode?
Ljudi uglavnom naše proizvode, tj. primarno jaja koriste u zdravstvene svrhe i reakcije su pozitivne budući da zaista naš organizam odlično reagira na terapiju jajima, a što naši kupci na svojoj koži i osjete. Također, ukiseljena jaja su im nešto novo i zanimljivog okusa pa je zainteresiranost prisutna. Naravno, domaći Bakini rezanci su pravi hit. Danas nerijetko možemo kupiti domaće proizvode koji uopće to nisi niti okusom niti izgledom. Bakini rezanci su zaista bakini rezanci i to ljudi vole. Osjećamo punu podršku od strane naših kupaca koji su nam vjetar u leđa i motivacija za daljnjim radom i unaprjeđenjem poslovanja rada.
Kada razmišljate o gastronomskoj ponudi našeg kraja, što smatrate autohtonom hranom?
Autohtona hrana je ona hrana na kojoj smo odrasli i koju i dalje upotrebljavamo u našoj kuhinji – Fažol i zelje, forbix, repa i fažol, prežgana juha, gljive, suhomesnati proizvodi, ravnogorski želudac, šmorn, štrudle, krumpirove police i naravno, nezaobilazni goranski nadjev.
Koje vam je omiljeno goransko jelo?
Omiljeno jelo je svakako goranski nadjev, a često su kao omiljen meni i krumpirove police sa domaćom slaninom. 😊
Možete li s nama podijeliti neki svoj goranski recept?
Goranski recepti koje prakticiramo i po kojima kuhamo u našoj obitelji su uglavnom tradicionalna goranska jela. Volimo raditi Šmorn poznatiji kao kukuružnjak. To je jednostavna i skromna, ali ne manje ukusna slastica od kukuruznog griza (25 dkg), kiselog vrhnja (2 dcl), svježeg sira (50 dkg), jaja (1), jogurta (2 dcl), šećera (8 žlica) i maslaca (između 5 i 7 dkg). U lim se stavi maslac koji se rastopi, na to ide smjesa ostalih sastojaka te se peče na 180 stupnjeva cca 45 minuta.
Kako mi, mali ljudi možemo pridonijeti vidljivosti našeg kraja na turističkoj i gastro karti?
Vidljivosti na turističkoj i gastro karti možemo pridonijeti upravo ovime što kroz Gorski kotao i Vi radite. Isto tako, upornim radom i zajedništvom, radom u udrugama i povezivanjem sa turističkim djelatnicima i svima koji se bave turizmom uz ponudu vlastiti proizvoda, ukoliko se, konkretno, kao u našem slučaju radi o OPG-u. Držati do tradicije, učiti djecu od najranije dobi onome što je naše, uključiti se u rad dječjih vrtića kako bi od malih nogu mogli znanja i vještine prenositi u svijet, svatko na svom putu. Biti aktivni na društvenim mrežama i modernoj tehnologiji, mrežnim stranicama i događanjima.
Koja je važnost Zelenih tržnica za promociju i plasman domaćih proizvoda?
Svi imamo relativan problem sa plasmanom svojh proizvoda. Što zbog manjka financijskih sredstava zbog kojih nemamo mogućnost reklamirana, što zbog malih OPG-ova i male proizvodnje. Zelene tržnice mjesta su gdje svatko može doći i ponuditi svoje proizvode, upoznati lokalno stanovništvo sa svojim proizvodima i zadobiti povjerenje potencijalnih, novih kupaca. Ipak, u ovoj situaciji kada vlada pandemija koronavirusa, svi smo se nekako okrenuli prodaji putem mrežnih stranica te prodajom na kućnom pragu. Zbog svog posla, često sam u kontaktu sa poljoprivrednicima koji kažu kako im prodaja ne trpi zbog ove situacije, dapače, zna biti i bolja. Je li to do našeg načina življenja ili bojazni od zaraze, ne znam, ali činjenica je da Zelene tržnice bivaju pomalo zamijenjene online prodajom i mrežnim platformama za prodaju.
Obitelji Jurković želimo još puno zadovoljnih kupaca i da njihov san raste i dalje.
Sve dodatne informacije i možete pronaći i na web stranici OPG Jurković .
Fotografije su u vlasništvu OPG Jurković i korištene su uz dopuštenje.
GorskiKotao 